četvrtak, 26. lipnja 2014.

Nutarnja arterija glave

Nutarnja arterija glave (lat. arteria carotis interna) je velika krvna žila glave i vrata koja oksigeniranom krvljuopskrbljuje središnji živčani sustav. Nutarnja arterija glave polazi od zajedničke arterije glave (lat. arteria carotis communis), a završava kada se u lubanji podijeli na završne grane, prednju i srednju mozgovnu arteriju

Grane

 Nutarnja arterija u svom tijeku u vratu ne daje ogranke, u lubanju ulazi kroz lat. canalis caroticus. Grane nutarnje arterije glave su:


srijeda, 25. lipnja 2014.

Vanjska arterija glave

Vanjska arterija glave (lat. arteria carotis externa) je velika krvna žila glave i vrata, završna grana zajedničke arterije glave (lat. arteria carotis interna). Vanjska arterija glave nalazi se u vratu prekrivena prsnoključnosisatim mišićem u svom početnom dijelu.
Ogranci:
Završne grane:
Izvor: http://hr.wikipedia.org/

utorak, 24. lipnja 2014.

Hrana, koja štiti arterije

Kardiovaskularne bolesti šire se kao divlji požar. Nutricionisti vjeruju da su one ‘kuga’ 21. vijeka. Jedan od ključnih rizika za razvoj srčanih bolesti su začepljene arterije. Ovo se ne događa preko noći, rezultat je to niza pogrešnih izbora hrane i načina života.
Vaše arterije su krvne žile koje prenose kiseonik i hranjive materije iz srca na ostatak tijela. One idu u mozak i ostatak tijela. Zdrave arterije su fleksibilne, jake, elastične, a krv teče kroz njih lako. Ali, s godinama masne materije, holesterol i ćelijski otpad formiraju začepljenja arterija. Ovaj plak može smanjiti arterijski protok krvi, ili, u nekim slučajevima, potpuno ga blokirati.
Kako plak raste, javlja se ateroskleroza. Ovo stanje uzrokuje da arterije postanu uske i otvrdnu. Začepljene arterije u različitim dijelovima tijela mogu dovesti do višestrukih medicinskih stanja, uključujući i smanjeni dotok krvi u potkoljenicama i drugim ekstremitetima (zbog začepljenosti u perifernim arterijama), anginu (bol u grudima), bolesti srca ili srčani udar (zbog začepljenja koronarne arterije); moždani udar (zbog začepljenja karotidne arterije koja dovodi kiseonik u mozak).
Glavni uzrok za začepljenje arterija se povezuje s konzumacijom procesirane hrane dodano zasićene mastima, hemikalijama i toksinima. Ali, kako postoje namirnice koje će se začepiti vaše arterije, postoji i nekoliko namirnica koje će ih očistiti. Dakle, ako ste se suočili s otežanim disanjem i boli u grudima, trebali bi dodati te namirnice u svoju ishranu.

Bijeli luk
Bijeli luk se koristi za liječenje bolesti srca i hipertenzije od davnih dana. Prema jednoj s
tudiji luk može inhibirati kalcifikacije koronarnih arterija (zbog taloženja kalcijuma u koronarnim arterijama). Druga studija sprovedena od strane njemačkog naučnika profesora Güautntera Siegela, utvrdila je da bijeli luk u prahu može smanjiti formiranje nanoplaka do 40% i smanjiti veličinu nanoplaka koji je već formiran za do 20%.



Grožđe
Koristi grožđa dolaze iz flavonoida koji daju jarku ljubičastu boju grožđu, soku od grožđa i crnom vinu. Flavonoidi, kvercetin i resveratrol sprječavaju oksidaciju LDL kolesterola („loš“ kolesterol) koji dovodi do stvaranja plaka u zidovima arterija. Oni takođe mogu smanjiti rizik od razvoja krvnih ugrušaka koji dovode do srčanih udara.
Bobičasto voće
Bobičasto voće (kao što su jagode, maline, borovnice i kupine) bogato je antioksidansima flavonoidima (kao što je antocijanini) koji može spriječiti otvrdnjavanje arterija i pomoći skidanju plaka.

Jabuke
Jabuke sadrže pektin, topivo vlakno koje snižava holesterol. One također sadrže kvercetin, kalijum i magnezijum koji pomažu u održavanju krvnog pritiska pod kontrolom. Ostali plodovi bogati pektinom su kruške i agrumi.



Spanać
Spanaćje bogat luteinom koji ne samo da štiti od senilne makularne degeneracije, već može i pomoći u prevenciji srčanih napada te spriječiti nakupljanje plaka. Spanać takođe sadrži kalijum i folnu kiselinu, koji su dobri u prevenciji visokog krvnog pritiska.


Riba
Pogotovo masna riba poput lososa i tune koje su bogate omega 3 masnim kiselinama mogu spriječiti ugruške i nakupljanje holesterola. Studija sprovedena od strane istraživača na Univerzitetu Southampton otkrila je da omega 3 ulja zaustavljaju nakupljanje masnih naslaga u arterijama.
Maslinovo ulje
Istraživanja su pokazala da molekule lošeg kolesterola ako se miješaju s mononezasićenim mastima koje nalazimo u maslinovom ulju imaju manju vjerojatno da će oksidirati (samo oksidirani holesterol se može zalijepiti za zidove arterija u obliku plakova).
Paradajiz
Paradajizi su bogat likopenom, jedinjenjem kojei daje boju paradajuzu. On može značajno sniziti rizik od ateroskleroze, donosi nova studija korejskih naučnika. U studiji, istraživači su pronašli da žene s najvišim nivoom likopena u krvi imaju najmanje krute arterije.
Zeleni čaj
Zeleni čaj sadrži snažni antioksidans koji se zove flavonoid, a može poboljšati zdravlje osjetljivih ćelija sluznice krvnih sudova (endotelne stanice) i pomaže smanjiti rizik od bolesti srca. Disfunkcija endotelnih ćelija igra ključnu ulogu u razvoju začepljenih arterija. Istraživači su otkrili da osobe koje piju zeleni čaj značajno povećavaju širenje arterija (dilatacija) što je znak bolje funkcije krvnih sudova.
Nar
Nar sadrži antioksidanse koji mogu pomoći u borbi protiv začepljenja arterija. Nova studija pokazuje da sok od nara smanjuje oštećenja krvnih sudova, ali može preokrenuti progresiju ove bolesti. Ispitivanja su pokazala da sok od nara smanjuje učinke stresa na ćelijama krvnih sudova stimulirajući proizvodnju ugljen dioksida.


petak, 20. lipnja 2014.

Koronarne arterije

Koronarne arterije


Krv koja prolazi srčanim pretklijetkama i klijetkama pripada funkcionalnom krvotoku srca i ne može prehraniti debelu srčanu stijenku. Stoga miokard i epikard, koji imaju velike energetske zahtjeve za svoj rad, oprskrbljuje posebni hranidbeni krvotok, koji dolazi srčanim arterijama. Jedini ogranci uzlazne aorte,aorta ascendens, su dvije koronarne arterije koje prehranjuju srce; polaze blizu samog polazišta aorte, odmah iznad hvatišta rubova polumjesečastih listova aortalnog zalistka. To su desna i lijeva srčana arterija,a. coronaria dextra et sinistra. Teku koronarnim žlijebom, prema kojem su i dobile ime, i u njemu se granaju. Obje daju i male krvne žile, vasa vasorum, za opskrbu uzlaznog dijela aorte.

Slika u privitku: Koronarne_arterije.png
Koronarne arterije. (A i B) Prema najčešćem uzorku distribucije, desna koronarna arterija anastomozira s cirkumfleksnim ogrankom lijeve koronarne arterije (anastomoza nije prikazana) nakon što se od desne koronarne arterije odvoji posteriorna interventrikularna arterija. Od desne koronarne arterije odvajaju se ogranci koji opskrbljuju i SA i AV čvor; ogranak za AV čvor je prvi od mnogih septalnih ogranaka posteriorne intraventrikularne arterije. Anteriorna interverntrikularna arterija (lijevi anteriorni silazni ogranak) omotava se oko vrha srca kako bi anastomozirala s posteriornom interventrikularnom arterijom. (C ) Prikazane su arterije interventrikularnog septuma. Septalni ogranci anteriornog interventrikularnog ogranka lijeve koronarne arterije opskrbljuju anteriorne dvije trećine septuma, dok septalni ogranci posteriorne interventrikularne arterije (koja je obično ogranak desne koronarne arterije) opskrbljuju posteriornu trećinu septuma. Zbog toga što je AV snop smješten centralno na septumu, lijeva koronarna arterija tipično donosi većinu krvi provodnom tkivu. (D) Poprečni presjek desnog i lijevog ventrikula demonstrira najčešći obrazac distribucije krvi desne koronarne arterije (crveno) i lijeve koronarne arterije (rozo) ventrikularnim stijenkama i septumu.

Desna koronarna arterijaa.coronaria dextra, polazi od desnog anteriornog aortalnog sinusa. Prolazi na početku između conusa arteriosusa i desne aurikule, a onda teče desnim dijelom sulcusa coronariusa, prelazeći s lijeve na desnu stranu srca; a onda i na dijafragmatsku površinu srca, s desna na lijevo pratećisulcus longitudinalis posterior, kroz koji se nastavlja do vrha srca kao posteriorni silazni ogranak.

Desna koronarna arterija opskrbljuje:
  • Desni atrij,
  • Veći dio desnog ventrikula,
  • Dio lijevog ventrikula (dijafragmatska površina),
  • Dio interventrikularnog septuma (obično posteriornu trećinu),
  • Sinusatrijski čvor (kod približno 60% ljudi),
  • Atrioventrikularni čvor (kod približno 80% ljudi).
Lijeva koronarna arterija (lat. arteria coronaria sinistra) veća je nego desna koronarna arterija, polazi od lijevog anteriornog aortalnog sinusa i dijeli se na anteriornu silaznu (lat. ramus interventricularis anterior arteriae coronariae sinistrae) i cirkumfleksnu granu (lat. ramus circumflex arteriae coronariae sinistrae). Anteriorni silazni ogranak prolazi prvo iza pulmonalne arterije i onda prolazi naprijed između te krvne žile i lijeve aurikule kako bi dosegnula anteriorni longitudinalni sulkus duž kojeg silazi do incisure apicis cordis; daje ogranke za oba ventrikula. Cirkumfleksni ogranak slijedi lijevi dio koronarnog sulkusa, tekući prvo na lijevu stranu pa zatim na desnu i dosežući gotovo do posteriornog longitudinalnog sulkusa - daje ogranke za lijevi atrij i ventrikul.


Tipično, lijeva koronarna arterija ukupno daje krvnu opskrbu za:
  • lijevi atrij,
  • najveći dio lijevog ventrikula,
  • dio desnog ventrikula,
  • najveći dio interventrikularnog septuma (obično njene anteriorne dvije trećine), uključujući AV snop provodnog sustava srca, kroz svoje perforirajuće septalne ogranke,
  • SA čvor (u otprilike 40% ljudi).
  • 0

Izvori:
Izvori:
  • Marušić A., Anatomija čovjeka, Medicinska naklada, 2002.
  • Moore K., Clinically Oriented Anatomy, Lippincott Williams & Wilkins, 2005.

četvrtak, 19. lipnja 2014.

Arterije opčenito

Arterije su mišićne krvne žile koje odvode krv iz srca. Uvijek se uspoređuju sa venama, koje krv dovode u srce.
Krvožilni sustav je vrlo važan sustav u našem tijelu. Primarna uloga tog sustava je raznošenje kisika i hranjivih tvari u sve stanice, kao i uklanjanje ugljikovog dioksida i štetnih tvari, održavanje optimalne razine pH, kao i pokretljivost svih elemenata, proteina i stanica koji pripadaju imunološkom sustavu. U najrazvijenijim zemljama svijeta, vodeći uzrok srčanog udaramoždanog udara i smrti su bolesti krvožilnog sustava, nastale višegodišnjim oštećivanjima.